Može li Elon Musk uspjeti u naumu da ljudski mozak spoji s računalom i omogući razmjenu informacija? Koliko je projekt Neuralink opasan za ljudski rod? Koje sve mogućnosti donosi spajanje inovativnog čipa na mozak?

Elon Musk nedavno je javnosti predstavio stupanj razvoja nove ideje koja se već neko vrijeme razvija u laboratorijima njegovih kompanija. Ovaj inovator iza sebe ima mnogobrojne uspješne revolucionarne projekte pa mnogi smatraju kako će i ovog puta uspjeti u svojem naumu spajanja računala i mozga.

Činjenica je da su prije godinu dana mnogi ismijavali i sumnjali u Muskovu viziju spajanja mozga i računala, no činjenica je da Muskova ekipa već ima prve opipljive rezultate. Dakako, radi se o iznimno zahtjevnom procesu i poslu i zasigurno ćemo još godinama čekati da se ovaj inovativni sustav razmjene informacija usavrši kako bi mogao biti testiran na ljudima.

Neuralink je prema riječima Muska projekt od krucijalne važnosti za budućnost čovječanstva pa vrijedi potrošiti nekoliko odlomaka na objašnjenje Muskove ideje i trenutnog stupnja realizacije projekta. Stoga, u nastavku saznajte mnoge važne stvari o Neuralink-u i stadiju u kojem se trenutno nalazi ovaj projekt.

Životinje koje kontroliraju računala

S obzirom da Musk testiranja ne može raditi na ljudima, u te svrhe iskorištene su razne životinje – kako bi se moglo napredovati u razvoju jedinstvenog čipa. Musk je svoju revolucionarnu ideju objavio prije nešto više od godinu dana kada je u svega nekoliko riječi najavio projekt u kojem će ljudski mozak spojiti na računalo. Dakako, šturo Muskovo priopćenje odmah je izazvalo komešanje javnosti i mnogi su tih dana raspravljali o tome što to Musk konkretno priprema.

Nekoliko mjeseci nakon toga Musk je na svojem Twitter profilu objavio kako je majmun uspio kontrolirati računalo, čime je dao jasan znak da njegov tim napreduje po pitanju razvoja Neuralink-a. Prije toga, inovativni čip bio je testiran na miševima, a sa svakom novom fazom čip je dobivao nove funkcionalnosti. Nešto stariji podaci govore u prilog tome da se maleni čip spaja s fleksibilnim nitima na točno određene centre u mozgu te tako odašilje signale na računalo putem USB-C priključka. Dakako, tehnologija prijenosa u međuvremenu je osuvremenjena pa se sada taj prijenos podataka vrši putem Bluetooth veze.

Bilo kako bilo, u nedavnom obraćanju javnosti Musk je predstavio svinju koja na sebi ima neko vrijeme ugrađen čip i koji uspješno odašilje informacije do računala. Čip je povezan u centar za kontrolu njuške svinje tako da računalo prima relevantne informacije iz tog dijela mozga. Iako je cilj ove demonstracije napretka vrlo vjerojatno bio privlačenje novih inženjera i investitora kako bi se ubrzao razvoj ove tehnologije – zorno je prikazano kako bi cijeli proces trebao funkcionirati.

Životinje koje kontroliraju računalo, samo su prvi korak i mogućnost ovog čipa. Daljnjim usavršavanjem čip bi trebao dobiti puno veće mogućnosti, a kada se pojavi na ljudskim glavama – trebao bi ljudima omogućiti kontrolu računala i strojeva, ali i međusobnu razmjenu informacija između mozga i interneta. Dakako, to otvara puno širi spektar mogućnosti – o čemu ćemo nešto niže u tekstu.

 

Čip spojen direktno na mozak

Naš mozak sastavljen je od raznih centara koji su zaduženi za funkcioniranje tijela i naše svakodnevne aktivnosti. Uđemo li detaljnije u mozak, on se sastoji od neurona koji su zaduženi za obradu i spremanje podataka u mozak – a sve se odvija zahvaljujući slanju mikroelektričnih impulsa širom centara u mozgu. Muskova je ideja spajanje direktno na neurone, odnosno prikupljanje tih iznimno važnih impulsa – kojima zapravo kontroliramo sve što radimo.

Neuralinkov inovativni čip trebao bi biti dimenzije kovanice (možda i manji) i debljine ljudske lubanje te bi se ugradio u jedan dio lubanje čovjeka. Sam čip bio bi zadužen za prikupljanje informacija i odašiljanje istih da računala ili pametnog telefona. Dakako, taj bi čip mogao služiti i za dvosmjernu razmjenu podataka, kao i za upravljanje nekim motoričkim sposobnostima (kod određenog broja ljudi).

Čip bi bio spojen s mikroelektrodama koje se nalaze u iznimno tankim nitima koje se ugrađuju direktno u mozak. Konkretno, mikroelektrode bi trebale bilježiti aktivnost mozga, odnosno dohvaćati elektro impulse koje mozak neprestano odašilje putem neurona. Tanke niti ugrađivale bi se u točno definirane regije mozga, odnosno centre koji su zaduženi za upravljanje određenim funkcijama čovjeka.

Prvi funkcionalni čip razvijen je prije otprilike jednu godinu, no u međuvremenu je usavršen te nadograđen novim funkcionalnostima. Musk je najavio kako trenutno rade i na razvoju ekstremno tankih niti koje su čak 10 puta tanje od ljudske kose – a sve s ciljem što boljeg i efikasnijeg prikupljanja podataka iz mozga. Ne treba sumnjati kako će Musk uspjeti i u tom naumu – što bi moglo značiti da će jednim čipom moći pokriti veći broj centara u mozgu.

Razvijen robotski stroj za ugradnju čipova

Kako bi Muskova ideja mogla započeti testiranja na ljudskim mozgovima biti će potrebno još puno testiranja i dokazivanja kako ova tehnologija ne utječe negativno na ljude. Jedan od problema s kojima će se razvojni tim prilikom toga susresti jest – kako minimalno invazivno i bez nuspojava postaviti navedeni čip u mozak i kako spojiti niti s neutronima u mozgu.

Zanimljivo, Musk je i tom području već pronašao rješenje – odnosno pravilnije se izraziti “osmislio je rješenje”. Jedan dio tima Neuralinka bio je zadužen za razvoj jedinstvenog robotskog stroja koji će vrlo precizno i minimalno invazivno ugrađivati čipove u ljudski mozak. Spomenutog robota Musk je nedavno predstavio na održanom predstavljanju – čime je jasno dao do znanja da razmišljaju o svim segmentima razvoja i implementacije nove tehnologije.

Napredni neurokirurški stroj iznimno je precizan – što je i jedan od glavnih preduvjeta kako bi mogao “raditi na ljudskom mozgu”. Mozak je vrlo komplicirana struktura i itekako je važno da robot koji će ugrađivati niti bude iznimno precizan. Prema prezentiranim podacima robot će moći vrlo precizno ugrađivati prije spomenute niti u ljudski mozak i to mikronskom preciznošću. Trenutne mogućnosti robota su ugradnja do 6 niti u minuti, no vjerujemo da će se to još usavršiti u nekim narednim verzijama.

Proces ugradnja čipa trebat će biti minimalno invazivan kako ne bi izazvao probleme i moguće nuspojave. Prema tvrdnjama Muska, tim radi na tome da implementaciju niti usavrše do te razine da neće biti potrebna ni opća anestezija. Izazovi koji stoje pred timom su iznimno veliki – no Musk je do sada rušio mnoge barijere pa će vjerojatno i ovu. Ipak, petljanje po ljudskom mozgu nije mala stvar – i vjerojatno će morati obaviti silna testiranja i provjere prije nego se tehnologija zaista implementira na ljudima.

AI Roboti

Koje ciljeve Neuralink projekt želi ostvariti?

Do sada smo vas vrlo potanko upoznali s načinom funkcioniranja čipa, kao i procesom ugradnje u ljudski mozak. No, došlo je i vrijeme da vidimo koje te prednosti donosi ovaj čip – i zašto mnogi smatraju da bi ugradnja čipa poboljšala njihovu svakodnevicu.

Ekipa inženjera koja stoji uz Elona Muska postavila je 3 glavna cilja koje žele ostvariti u narednim fazama razvoja ove inovativne tehnologije. Prva faza mogla bi mnogim ljudima riješiti probleme i zapravo nije nešto revolucionalrno – što drugi već ne razvijaju u svijetu. Do sada nismo spominjali, no razvoj i implementacija čipova koji čitaju impulse iz mozga već se testira i u raznim drugim laboratorijima u svijetu. Mnoge su se kompanije i znanstvenici okrenuli razvoju tehnologije koja će omogućiti čitanje signala ljudskog mozga – a s ciljem omogućavanja normalnog životnog funkcioniranja ljudi koji imaju određena tjelesna oštećenja ili probleme.

Konkretno, u prvoj fazi projekta razvoja Neuralink-a Musk želi pomoći svima koji imaju motoričke sposobnosti, ne mogu govoriti, imaju neki poremećaj na mozgu, itd. Primjerice, prikupljanjem signala iz moždanog centra za upravljanje motoričkim sposobnostima i slanjem istih na umjetne udove Musk bi mogao omogućiti ljudima da ponovno prohodaju ili dobiju funkcionalne ruke. Također, mogao bi ljudima vratiti osjet – prikupljanjem informacija iz centra zaduženog za osjet. Ovim čipom mogle bi se riješiti i neke bolesti kao što epilepsija i demencija, itd. Dakle, u prvoj fazi Musk želi pomoći ljudima s problemima da imaju lagodnu i uspješnu svakodnevicu.

Prva faza projekta usmjerena je više na jednosmjernu komunikaciju iz mozga prema računalu (uređajima), dok se u drugoj fazi uspostavlja neka jednostavna dvosmjerna komunikacija. Konkretno, u drugoj će fazi Muskova ekipa putem čipa odašiljati vrijedne informacije iz mozga, ali istovremeno slati neke osnovne informacije prema mozgu. To bi u pravilu trebalo omogućiti multifunkcionalni pristup – koji bi oplemenio mogućnosti iz faze broj 1.

No, vrhunac svega trebala bi biti treća faza projekta u kojoj Musk želi spojiti dobrobiti umjetne inteligencije s inteligencijom našeg mozga. Najave za ovu treću fazu zvuče itekako futuristički i ako se ova faza ikada ostvari – živjet ćemo u jednom sasvim novom svijetu. Naime, Musk je svjestan činjenica da umjetna inteligencija sve više napreduje i da će jednog dana vrlo vjerojatno prestići mogućnosti čovjeka. No, s druge strane, Musk smatra kako bi vrhunac iskorištenja umjetne inteligencije bio kada bi se ona mogla direktno povezati s ljudskom inteligencijom. Dobili bismo tako simbiozu mozga i računala koja bi puno brže, efektivnije i kvalitetnije upravljala podacima.

Primjerice, ljudi bi mogli brže pristupati velikim količinama podataka što bi značilo da bi u svakom trenutku mogli znati sve što ih zanima. Brže bi se vršila i obrada tih podataka jer bi simbioza mozga i računala omogućila lako i precizno računanje i logičko zaključivanje. U konačnici, poruke biste mogli slati direktno iz mozga jer vam više ne bi trebali prsti za pisanje na telefonu – s obzirom da bi vaš mozak bio spojen direktno na pametni telefon. Dakako, ovo je samo dio mogućnost – a vjerujemo da sami možete osmisliti kako biste kreativno mogli iskoristiti novi način obrade podataka.

umjetna-inteligencija

Mnogi dobrovoljci već su spremni na ugradnju čipa u mozak?

Musk iza sebe ima mnoge uspješne projekte i činjenica je da ljudi iznimno vjeruju ovom popularnom vizionaru. Uz inovativne ideje, Musk ima i hrpu novca kojeg je spreman uložiti u razvoj Neuralink-a što samo dokazuje koliko mu je ovaj projekt važan za budućnost. Sve to dovodi nas do činjenica bismo u narednim godinama zaista mogli imati prve ljude koji će u glavu ugraditi čip putem kojeg će se moći spojiti na računalo.

Zanimljivo, kada je Elon Musk najavio kako ozbiljnije kreće s razvojem Neuralink-a, mnogi su se dobrovoljci već javili da žele taj svoj čip u glavi. Dakle, možemo reći kako ljudi stoje u redovima kako bi među prvima dobili inovativni čip koji će im omogućiti spajanje na računalo. Činjenica je da svaka nova tehnologija sa sobom donosi mnoštvo nepoznanica i pitanje je koliko je taj čip siguran za dugotrajno korištenje. Testiranje na svinjama i ostalim životinjama ipak nije relevantno korištenju od strane ljudi jer i sami znamo koliko je naš mozak iskorišteniji od životinjskog.

No, na putu do ugradnje čipa u ljudske mozgove stajati će mnoge prepreke – a toga je itekako svjestan i sam Elon Musk. Prva će prepreka zaisgurno biti američki FDA – agencija koja je zadužena za odobravanje (stopiranje) inovativnih projekata koji se tiču ljudskog zdravlja. Petljanje po mozgu definitivno je vrlo ozbiljna akcija i FDA takvo što neće dopustiti bez dugotrajnih testiranja i strogih protokola koje će Neuralink morati zadovoljiti. Proteći će vjerojatno godine kada će biti omogućeno da prvi čipovi budu ugrađeni u ljudske mozgove. Valja spomenuti da FDA ima izravan utjecaj na mnoge druge agencije u SAD-u, ali i svijetu – pa bi cijela stvar mogla biti još dodatno usporena od strane drugih država i agencija.

Uz mnogobrojne benefite koje smo nabrojali, ugradnja čipa u mozak može dakako donijeti i mnoštvo negativnih stvari. Uz to što se mogu pojaviti određene nuspojave na mozgu (što je vjerojatno manji problem), mnogi se pitaju kakve će stvari omogućiti korištenje ove nove tehnologije. Činjenica je da će se ovim čipom moći “vidjeti” direktno u ljudski mozak – što potencijalno znači i mogućnost upravljanja ljudskim mozgom. Ovime bi ljudi mogli izgubiti potpunu slobodu i mogućnost kritičkog razmišljanja – a što se mnogima neće (a i ne bi trebalo) svidjeti. Dakako, tu su i mnoge druge negativne mogućnost – no nećemo sada detaljnije o tome.

Činjenica je da je Muskova ideja prije samo godinu dana bila ismijavanja, a ovaj vizionar danas ima prve opipljive rezultate. Dakako, pred inženjerima je još puno posla kako bi čip učinili funkcionalnijim i kako bi cijelu stvar dogurali do nekih novih faza. Nakon što u tome uspiju proteći će i neko vrijeme za potrebna testiranja – pa ćemo vjerojatno čekati godinama da bi prvi čip završio u ljudskom mozgu. No, možda je tako i bolje jer ipak se radi o osjetljivom području – jer ljudski je mozak pokretač čitavog tijela i sve naše svakodnevice.

Što mislite o Neuralink-u i ideji ugradnje čipa u mozak? Napišite u komentare.

 

Piše: M.Ž.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here