27. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb 5. – 10. lipnja 2017. Kino Europa, Kino Tuškanac, Kinoteka

 

Da kompjutorske igre, naročito one nezavisne produkcije, i uz pomoć umjetničke animacije pripovijedaju zanimljive priče, stvaraju svjetove jedinstvene pojavnosti i istovremeno pružaju igračima interaktivnost i „igrivost“, nije nikakva novost – ilustratori, grafički dizajneri i programeri u potrazi za inspiracijom na animirani su se film oslanjali od najranijih dana 2D i 3D grafike, s vrhuncima u legendarnim LucasArtsovim avanturama, no posljednje godine pokazuju kako taj utjecaj postaje sve više dvosmjeran.

Uspjesi Playdeada (Limbo i Inside), Amanita Designa (Machinarium, Samorost, Botanicula), Daedalic Entertainmenta ili More Mountainsa, studija neskriveno nadahnutih poviješću animacije i filma, pretvaranje uspješnih grafičkih novela (The Wolf Among Us) u igre, kao i kontinuirano korištenje tipično filmske naracije i stalna potraga za jedinstvenim grafičkim izričajem (kako Firewatch, tako i Mass Effect) opće su mjesto industrije, no tek u posljednjih nekoliko godina možemo intenzivnije pratiti i povratne efekte izravnog transfera estetike videoigara u umjetnički animirani film.

Predstojeći Animafest Zagreb 2017 (5. – 10. lipnja, kina Europa, Tuškanac i Kinoteka) pruža izvanredan uvid u ovaj trend koji potvrđuje uvjerenje poznavatelja digitalne animacije kako budućnost animiranog filma i videoigara valja promatrati u istom kontekstu.[1]

Usprkos već ustaljenom fenomenu machinime, korištenje estetike i koda visokobudžetnih uspješnica poput Haloa u umjetničkom animiranom filmu ipak predstavlja novost na animacijskoj sceni, iako su se na njoj već mogli vidjeti i neki primjeri filmova rađenih u Unreal engineu. Mladi francuski animator Jonathan Vinel, čiji se Martin plače prikazuje u Velikom natjecanju kratkometražnog filma Animafesta 2017 tako je svoje likove smjestio u svijet Grand Theft Auta V.

 

Martin plače
Martin plače

Duhovit u referencama na dobro nam poznate mehanike i motive igre, Vinelov film, pomalo nalik susretu Franklina Clintona i Palea (onog koji je sam na svijetu) također je i alegorija o prijateljstvu, čežnji, bijesu i autodestruktivnosti. Tako igraći sandbox postaje prostorom umjetničkog stvaranja na filmski način – neobično je jedino što smo takvo što možda prije očekivali u okružju Minecrafta, no izgleda da je nadaleko poznata filmičnost GTA Vinelu pružila logičniji izbor.

Vinelov rad toplo je primljen na ovogodišnjem Berlinaleu, čija je publika već naviknuta na njegovo korištenje enginea videoigara za filmske potrebe – jednu ljubavnu priču ispričao joj je još 2014. filmom Notre amour est assez pouissant. Aluzije na kompjutorske igre sadržane su i njegovom radu As Long as Shotguns Remain (2016) kojim je osvojio Zlatnog medvjeda za kratki film, što samo pokazuje kako europska filmska zajednica nema nikakvog zazora prema prodoru videoigara u svoje polje.

Uostalom, hrvatska je nedavno dobila i prvog doktora kompjutorskih igara Darka Masneca, izvorno animatora (Ja već znam što čujem) koji prirodni nastavak Zagrebačke škole crtanog filma vidi upravo u igrama. Animafest Zagreb prednjači u svijetu animacijskih festivala po prepoznavanju ovog trenda – prije koju godinu u sklopu svoga programa priredio je izložbu novijih nezavisnih videoigara te uveo Radionicu računalnih videoigara koja će se i ove godine održati pod nazivom Crafting Games is Easy (5.-6. lipnja, FER).

Renaud Forestie
Renaud Forestie

Nastavljajući afirmaciju videoigara kao ravnopravnog medija estetskog stvaralaštva i presjecišta animacijske umjetnosti i digitalne tehnologije, Animafest u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, Akademijom likovne umjetnosti i IFCC – Independent Festival of Creative Communications u Zagreb dovodi Renauda Forestiéa iz francuskog studija More Mountains.

Spajanjem zajednica programera, animatora i ilustratora u ovom dijelu programa Animafest Pro potiče se kreativnost i konkurentnost mladih umjetnika i informatičkih stručnjaka te im se nudi upoznavanje s transmedijskom vezom animacije i računarstva. Prijave su na: http://bit.ly/2pGbVsk.

Amalimbo
Amalimbo

I mnogi drugi filmovi iz programa Animafesta 2017 svjedoče o ovoj nezaobilaznoj vezi. Jasan je primjerice utjecaj estetike videoigara na novi animacijski hit Amalimbo Juana Pabla Libossarta i estonskog animatora Rolanda Seera iz Velikog natjecanja Animafesta 2017.

Fascinantan svijet bogat distopijskom atmosferom stvorenom eksperimentalnim miješanjem tehnika (2D, rotoskopija, kompjutorska obrada) donio im je nominaciju za Europsku filmsku nagradu na festivalu u Veneciji.

I pojedini segmenti rumunjskog znanstvenofantastičnog filma Bijela kutija (The White Box, Veliko natjecanje kratkometražnog filma) Mihaia Pacurara također snažno podsjećaju na videogire u prikazu društva bliske budućnosti koje živi u metamorfnoj virtualnoj stvarnosti.

 

Gamer Girl
Gamer Girl

Pozornost valja skrenuti i na dva filma iz Natjecanja hrvatskog filma. Gamer Girl Irene Jukić Pranjić zanima se suvremenom ženom u ironično-grotesknom modusu patrijarhalnog poretka, no intrigira upravo smještenošću protagonistice u kompjutorsku igru privlačne arkadne estetike 90-ih, kompletno s MIDI zvukom i pikselastom grafikom.

Prikazuje se i rad Mišo i Robin: „Kampiranje“ Vjekoslava Živkovića i Denisa Alentija, dvojca koji je napravio niz interaktivnih slikovnica i uspješnu edukativnu aplikaciju za najmlađe pod imenom Foofoo kids, a iz koje je potom likove preveo u animirani film.

Naposljetku, i u programu site-specific animacije Animation goes MSU! koji se već od 23. svibnja može vidjeti na medijskoj fasadi Muzeja suvremene umjetnosti ima radova inspiriranih videoigrama – takva je primjerice Plima Vincenta Massona.

 

Rugoba
Rugoba

Zainteresiranima za kreativne mogućnosti softvera, iako nije izravno povezana s igrama, intrigantna će biti i Rugoba (Ugly, Njemačka) Nikite Diakura iz Velikog natjecanja kratkometražnog filma Animafesta 2017.[2] Riječ je o radu koji moguće predstavlja i potpuno novu paradigmu računalne animacije – to je kombinacija dinamičke simulacije (koja sugerira proizvoljnost) i lutka-filma rađena u programu Cinema 4D na način da omogući nesavršenost, slučajnost i spontanost, čime i jedinstvenu osobnost likova.

Ovo istraživanje softverskih mogućnosti u umjetničkom stvaralaštvu koje se koristi algoritmima za simulaciju gravitacije, trenja, napetosti i vjetra – dobro poznatima svakom gejmeru koji prije igranja voli prtljati po grafičkim opcijama – ulazi u samu strukturu digitalnog koda. Uobičajena „pozadina“ grafičkog prikaza, cloth dynamics ili particle system, ovdje se koristi za stohastičku priču o napušenom poglavici i ružnom mačku u devastiranom svijetu.

 

Ne bas ljudi
Ne baš ljudi

A svima koji vole napucavati zombije u popularnim modovima FPS-ova mora se preporučiti film Ne baš ljudi (Less Than Human, Danska, r. Steffen Lindholm) – rad koji se koristi gorko-slatkim motivom pacificirane zombi apokalipse kako bi ispričao sudbinu getoiziranih živih mrtvaca koji u ljudi i dalje izazivaju zazor i strah. To je humorna, ali i opora parabola zbog koje bi vam sljedeći metak u sačmarici mogao i zapeti.

Gejmerska populacija ne bi smjela propustiti ni priliku da na velikom ekranu pogleda Akiru Katsuhira Otoma u sklopu tematskog programa ovogodišnjeg Animafesta posvećenog vezi stripa i animacije. Bez sumnje najslavniji anime svih vremena, proizašao iz adaptacije kultnog stripa istog autora, vjerojatno je najzaslužnije djelo za iznimnu popularnost ovog japanskog animacijskog stila na Zapadu.

Istovremeno vrhunac kiberpankovske faze SF-a, Akira je s tragičnim motivom psioničkih (ESP) moći i prepoznatljivom distopijskom ikonografijom metropolisa i motociklističkih bandi također i jedan od najznačajnijih znanstvenofantastičnih filmova u povijesti.

[1] https://www.fastcodesign.com/3044073/the-future-of-video-games-is-the-future-of-animation

[2] Više i tehnički preciznije o procesu izrade filma Rugoba:

 

Ugly Dynamics from nikita diakur on Vimeo.

http://www.ugly-film.com/parking-lot

Piše: D.J.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here