Ako planirate prijeći na Linux operativni sustav, onda je dobro znati neke ključne razlike u odnosnu na Windowse. Mi ćemo u ovom tekstu proći neke koje mi smatramo ključnima i za koje mislimo da biste trebali znati. Naravno, ovo nisu jedine razlike, ali će vam dati sliku što očekivati od Linuxa ako se još niste susreli s njime.

Linux je počeo kao “projekt Linusa Torvaldsa koji je htio napraviti operativni sustav kojeg će svi moći koristiti i modificirati ako žele. Tako su izgledala računala prije nego su Microsoft i Apple odlučili “zaključati” računala sa svojim OS-ovima. Ali isto tako, prije ste morali biti tehnički vrlo potkovani ako ste htjeli koristiti Linux, odnosno nije baš bio user-friendly kao Windowsi ili MacOS.

Danas milijuni ljudi koriste Linux jer ih je lako koristiti, te su moćna alternativa za one koji ne žele koristiti MacOS ili Windowse. To što je Linux drugačiji od spomenutih sustava, ne znači ništa loše.

Zato krenimo redom i pogledajmo koje su to različitosti.

1) Distribucija

Danas praktički imate jednu relevantnu verziju Windowsa, koja dolazi u nekoliko edicija. Te edicije se razlikuju u mogućnostima koje nude – home verzija za “obične korisnike”, enterprise za “poslovne” korisnike itd. Svaka ta edicija košta i što više mogućnosti ima, to je licenca skuplja.

S druge strane, Linux je nešto drugačiji. Linux sam po sebi nije OS, nego je jezgra koja se nalazi unutar svake Linux distribucije. Danas na tržištu imate stotine Linux distribucija, dok im je svima zajedničko to što imaju istu ili sličnu Linux jezgru.

Što se cijene tiče, velika većina Linux distribucija je besplatna. To znači da ih slobodno skinete s Interneta, instalirate na svoje računalo i počnete koristiti.

 

Što je Linux distribucija?

Kao što smo rekli, Linux je jezgra nad kojom se gradi distribucija. To znači da svaka distribucija koristi svoju verziju display servera, svoj file management, svoje aplikacije (iako mnoge distribucije imaju neke sličnosti, ali to je van opsega ovog teksta), svoj način rada. I na kraju – svoj kod iz kojeg su nastale.

Kako odabrati distribuciju? Ovisi o vašim potrebama. Neke distribucije su namijenjene serverima, neke “običnim” korisnicima … ali ako želite probati Linux, nećete pogriješiti ako odaberete Linux Mint, Ubuntu, Fedoru … To su one najpopularnije na tržištu.

2) Izvorni kod

Windowsi su vlasništvo privatne kompanije. Izvorni kod posjeduje Microsoft i mali broj ljudi mu može pristupiti. Mogu oni koji rade u Microsoftu ili kompanije koje rade s Microsoftom. Ostali ne mogu. Mogu samo dobiti gotovo proizvod – Windowse.
S druge strane, Linux distribucije su “open source” operativni sustavi. To znači da možete gledati kod koji je napisan, možete nešto naučiti ako vas to zanima, te možete sudjelovati u razvoju Linux distribucije ako imate određene tehničke vještine. Ali ne možete uzeti taj kod, ponovno ga zapakirati kao vaš “OS” i distribuirati ga dalje ili ga prodavati. Postoje određena pravila i zakoni koje morate poštivati.

3) Desktop interface

Do Windowsa 8, korisničko sučelje unutar Windowsa se dugo nije mijenjalo. Nije ni bilo baš inovativno. Imali ste one bazične komponente kako što su Start menu, Taskbar, sistemsku traku, Windows Explorer … Onda je došla osmica koja je to malo promijenila, korisnici nisu bili baš oduševljeni viđenim, pa je sve vraćeno u Windowse 10. Koji izgledaju moderno, ali ne možete baš puno toga birati ili mijenjati.

S druge strane, Linux interface nije dio jezgre. Tako da svaka distribucija ima neku svoju varijantu korisničkog, desktop, sučelja. Čak je ponekad moguće unutar iste Linux distribucije imati više različitih sučelja. Postoje neki “giganti” kao što su GNOME i KDE koje ćete dobiti s mnogim distribucijama, kao i skup aplikacija koje dolaze s njima. Ali postoje i neke manje poznate varijante koje lijepo izgledaju i dolaze s drugačijim setom aplikacija. U svakom slučaju, imate veliki izbor kako želite da vam OS izgleda, a možete i sami mijenjati mnogo toga unutar istoga.

4) Aplikacije

Da biste instalirali softver na Windowsima, dovoljno je posjetiti stranicu softvera kojeg želite skinuti, kupiti softver ili ga skinuti besplatno, preuzeti exe datoteku i instalirati ga. Pokrenete dotičnu datoteku, slijedite upute i u 99 posto slučajeva, vrlo brzo imate instaliran potreban softver. Isto tako je lako ukloniti aplikaciju s OS-a. Ne morate biti jako tehnički potkovani da to možete napraviti.

Većina Linux distribucija ne radi baš tako. Odnosno ne možete skidati exe datoteke. Umjesto toga imate tzv. “package managere”. Većinom su to manageri putem kojih pretražujete aplikacije, skidate ih i uklanjate s OS-a. Novije verzije tih package managera su slične onima na pametnim telefonima. Uglavnom, skinuti i instalirati aplikaciju najčešće nije problem.

Stvari se malo kompliciraju kada aplikaciju ne možete skinuti preko package managera. Pošto nema jedinstvenog formata s kojima sve Linux distribucije rade, morate skinuti binarni file, te ga sami iskompajlirati i instalirati. Ali i to se počinje lagano mijenjati s novim i univerzalnim formatima aplikacija.

5) Struktura datoteka

Fundamentalna struktura Linuxa je potpuno drugačija od Windowsa. Čak bismo rekli da je i “ispravnija”. Pošto su određene skupine programera razvijale različite dijelove Linux distribucije, tako će one i biti razdvojene unutar OS-a. Recimo, na Ubuntuu nećete naći “My Documents”, niti ćete naći “Program Files” na Fedori. Nema tamo ni C: i D: drivea.

Linux ima jednu polaznu točku od kuda sve kreće. Vaši driveovi se “mountaju” unutar tog stabla. Tako će vaši “home” i “desktop” direktoriji biti odvojene grane jednog stabla (op.a. Pogledajte sliku). Da biste malo dublje shvatili Linux, morat ćete malo zasukati rukave i pročitati kao on funkcionira. Jer tehnički, ovo je nova arhitektura u odnosu na Windowse.

Filesystem

Što se filesystema tiče, Windowsi koriste uglavnom NTFS. Linux podržava neke druge formate. Ako instalirate Linux na vaš laptop, velika je šansa da će on koristiti EXT4 filesystem. Ako ćete Linux instalirati na server, onda ćete vjerojatno koristiti BTRFS ili ZFS.

6) Registry

Windows ima jedan registry i to je glavna baza podataka za sve vaše postavke na računalu. Unutra se nalaze informacije o vašim aplikacijama, vaše lozinke, podaci o uređajima koje koristite i slično. Ako informacija na Windowsima nije pohranjena kao datoteka, onda se vjerojatno nalazi u Windows registryju.

Linux nema jedan monolitni registar. U globalu, aplikacije spremaju svoje postavke u skrivene datoteke unutar korisnikovog “home” direktorija. Postoje neke iznimke, ali uglavnom rade na ovakav način.

7) Driveri

Pošto su Windowsi jako rasprostranjeni na tržištu PC-ja, za očekivati je da će se proizvođači uređaja uglavnom fokusirati na Windowse. To znači da će kompanije prvo raditi drivere za svoje uređaje za Windowse, a onda potencijalno za MacOS i/ili Linux. Ponekad neće uopće raditi drivere za Linux pa vam ni određeni uređaji neće pravilno raditi. Ili neće uopće raditi. To znači da morate biti malo oprezniji prije nego kupite komad hardvera kojeg planirate koristiti.

Ipak, danas je situacija bolja nego ikada prije. Mnogi driveri dolaze s Linux jezgrom, pa praktički možete kupiti printer, spojiti ga na Linux distribuciju koju koristite, i on će raditi praktički “out of the box”.

Što je s grafičkim karticama?

Ovo je “problem” oko kojeg se najviše diskutira. Iako za neke AMD-ove i Nvidijine kartice postoje open source driveri, to ne znači da one rade kako bi trebale. Ako želite maksimalne performance iz grafičke kartice koju ste kupili, onda vam trebaju “pravi” driveri. Ponekad su i takvi driveri dostupni, ali u mnogim slučajevima nisu. Ako ste gamer, onda je možda bolje koristiti Windowse jer iz njih, u tom slučaju, možete izvući više nego iz Linuxa.

Je li teško prijeći na Linux?

Na to pitanje ne možemo jednoznačno odgovoriti. To ovisi koliko ste spremni zasukati rukave i naučiti nešto, popraviti nešto, te eksperimentirati. Ako ste naučili koristiti Windowse, možete i Linux. Samo u nekim slučajevima morate krenuti od nule, odnosno neke stvari učiti ispočetka. Nije da možete tek tako sjesti na novi OS i koristiti ga kao što ste recimo koristili Windowse. Na njih ste se naučili pa prelazak ponekad može biti dugotrajan. Nekada je kratkotrajan – ovisi od osobe do osobe. Ali ako želite nešto novo naučiti, definitivno savjetujemo da probate neku od popularnih distribucija.

 

Piše: B.P.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here