Ako želite kupiti ili sastaviti gaming računalo, sigurno se pitate koja bi grafička kartica bila najbolja. To može biti težak izbor jer ne samo da ima više proizvođača već i različite verzije svake pojedine grafičke kartice. Kako nadograditi svoju grafičku karticu ako niste ni sigurni koju biste trebali kupiti?

Odabir grafičke kartice se odnosi na učenje čitanja brojeva i određivanja onoga što je važno. Trebate li više VRAM-a ili više jezgara za grafičku obradu (GPU) ? Koliko je važno hlađenje? Što s potrošnjom snage? Ovo su pitanja na koja ćemo odgovoriti dok objašnjavamo kako pronaći grafičku karticu prikladnu za vas.

AMD vs. Nvidia

Kada je u pitanju kupovina nove grafičke kartice, dva glavna izbora su AMD i Nvidia. Ova dva velikana u industriji imaju najmoćnije grafičke kartice, a čak su i njihove budget grafičke kartice dizajnirane za igranje u HD rezoluciji.

Intel je najpoznatiji po integriranom ili ugrađenom GPU-u. U paketu sa svojim procesorima oni stvarno nisu dizajnirani za igranje. Mogu, ali su najprikladnije za starije i manje zahtjevne naslove. To bi se možda moglo promijeniti u 2020. godini jer će Intel lansirati svoju prvu namjensku grafičku karticu. Dok to ne naprave, AMD i Nvidia izrađuju najbolje grafičke kartice za stolna i prijenosna računala.

Postoji više izbora kada je riječ o izboru grafičke kartice, ali AMD i Nvidia imaju neke odlike koje su karakteristične samo za njihov hardver. Od proljeća 2020. godine, Nvidia grafičke kartice su jedine koje podržavaju „ray tracing“ sa svojom RTX serijom kartica. Također uživaju ekskluzivnu podršku za svoju G-Sync tehnologiju i dobro se povezuje sa svojom streaming platformom GeForce Now. Tu je i duboko učenje uzorkovanja koje se pokazalo sposobnim donijeti impresivna poboljšanja performansi na ograničenom popisu podržanih igara. Nvidia trenutno ima najmoćnije grafičke kartice koje su dostupne u ovom trenutku.

Ovo ne znači da je AMD loš. Imaju vrhunske grafičke kartice koje su izuzetno sposobne i nevjerojatno pristupačne. Njihove grafičke kartice imaju tendenciju da nude nešto više s obzirom na uložen novac u većini sektora na tržištu, iako je njihova kolekcija mogućnosti nešto slabija. Nude podršku za Freesync sinkronizaciju (usporedivo s G-Sync tehnologijom), kao i izoštravanje slike i druga vizualna poboljšanja zbog čega igre mogu izgledati puno bolje gotovo bez ikakvih dodatnih troškova resursa.

Ne nudi podršku za ray tracing ili DLSS, no vjerojatno će se to promijeniti do kraja 2020. godine s izdavanjem grafičkih kartica nove generacije AMD-a. Konačno, kad je u pitanju odabir grafičke kartice, korisno je razmotriti podržava li vaš monitor Freesync ili G-Sync i može li vam pomoći bilo koja od pratećih značajki grafičkih kartica ovih tvrtki. Iako će za većinu cijena i performanse biti važniji faktor odabira.

gpu odabir

CUDA jezgre i streaming procesori

Iako procesori i grafičke kartice imaju procesorske jezgre, njihovi zadaci su različiti pa je i broj jezgara različit. Procesori trebaju biti snažni, dok su grafičke kartice dizajnirane s mnoštvom paralelnih izračunavanja u bilo kojem trenutku.

Zato procesori imaju nekoliko jezgri, a grafičke kartice stotine ili tisuće. Najmoćnije grafičke kartice obično imaju najviše jezgara, iako postoje i drugi čimbenici koji mogu utjecati na kvalitetu kartice. Grafička kartica s nešto manje jezgara može imati veću brzinu takta što može poboljšati njezine performanse čak i više od onih s većim brojem jezgara, ali to obično nije slučaj. Zbog toga su pojedinačni pregledi i uspoređivanje jedne grafičke kartice s drugom toliko važni.

U testu grafičkih kartica Nvidia GeForce RTX 2080 Ti i 2080, grafička kartica višeg razreda je uspjela pokrenuti preko 100 FPS-a u Battlefield 1 na 4K rezoluciji sa svim postavkama detalja na Ultra, dok je 2080 u prosjeku imala oko 74 FPS-a. Grafičke kartice srednje klase AMD RX 5700 i 5700 XT su isporučile sličnu količinu FPS-a pri 1440p u Battlefield V, iako su pale na nešto manje od 60 FPS-a pri 4K rezoluciji.

Nazvane CUDA jezgre u slučaju Nvidia grafičkih kartica i stream procesora na AMD grafičkim karticama, jezgre grafičkih kartica su dizajnirane malo drugačije, ovisno o arhitekturi kartice. AMD i Nvidia jezgre grafičkih kartica nisu osobito usporedive, barem ne čisto na kvantitativnoj osnovi.

Više jezgara znači i bolje performanse u gotovo svim slučajevima. Postoji razlog zašto Nvidia RTX 2080 Ti grafička kartica, najmoćnija koja se prodaje ima 4352 jezgre, a sljedeća najbolja kartica, RTX 2080 Super ima tek 3072. Kupnja grafičke kartice s manje CUDA jezgara ne znači da ćete dobiti znatno slabije performanse, ali što je veći broj jezgara, vidjet ćete bolje ukupne performanse.

VRAM VIDEO RAM

VRAM

Kao što je svakom računalu potrebna memorija, tako je i svakoj grafičkoj kartici potrebna vlastita namjenska memorija, obično zvana video RAM (VRAM). Premda je to pomalo zastarjeli izraz. Najčešće ćete vidjeti memoriju navedenu u gigabajtima GDDR-a, a slijedi ih broj koji označava njihovu generaciju. Najnovije  grafičke kartice prodaju se s četiri, šest, osam i jedanaest gigabajta GDDR6, iako postoje i grafičke kartice s GDDR5 memorijom. Druga vrsta memorije, nazvana „High Bandwidth Memory“ (HBM, HBM2 ili 2E) nudi veće performanse uz veće troškove i toplinsku potrošnju.

VRAM je važno mjerilo performansi grafičke kartice, iako u manjoj mjeri nego što su jezgre. To utječe na količinu informacija koje kartica može spremiti u predmemoriju da budu spremne za obradu, što je od vitalnog značaja za teksture visoke rezolucije i ostale detalje u igri. Ako planirate pokretati srednje postavke pri 1080p, tada je 4 GB VRAM-a i više nego dovoljno.

Ako želite igrati s teksturama bolje kvalitete i s većom rezolucijom, 8 GB VRAM-a vam pruža puno više. Sve što je veće od 8 GB je rezervirano za najviši razred i stvarno je potrebno samo ako želite reproducirati ili uređivati videozapis u 4K ili većoj rezoluciji.

 

Brzina takta grafičke kartice

Drugi dio u slagalici performansi grafičke kartice je brzina takta, jezgara i memorije. To je broj cjelovitih ciklusa izračuna koje kartica može napraviti svake sekunde. Tu također imaju veliki utjecaj oni koji žele overclockati svoje grafičke kartice.

Brzina takta se obično dijeli na dva dijela: „Base Clock“ i „Boost Clock“. Prva je najmanja brzina takta na kojoj bi se kartica trebala pokretati, dok je druga brzina takta ona na kojoj će se pokretati kada se overclocka. Međutim, toplinski i energetski zahtjevi često ne dopuštaju da se kartice overclockaju. Zbog toga AMD grafičke kartice imaju „Game Clock“, što je prihvatljivija brzina takta od overclockane.

Dobar primjer kako brzina takta može napraviti razliku je kod RTX 2080 Super i 2080 Ti. Imamo situaciju gdje 2080 Ti ima gotovo 50% više jezgara od 2080 Super i samo je 10 do 30% sporija, ovisno o igri. Razlog tome je uglavnom što je povećana brzina takta.

Brža memorija također pomaže. Učinkovitost memorije ovisi o propusnosti koja se izračunava kombiniranjem brzine memorije s njenom ukupnom količinom. Brža GDDR6 memorija iz 2080 Super poboljšava njenu ukupnu propusnost od standardne 2080 za više od 10%.

Kada je u pitanju kupnja grafičke kartice, uglavnom treba razmotriti brzine takta nakon što odaberete model. Neki modeli grafičkih kartica imaju tvorničke overclockove koji mogu povećati performanse za nekoliko postotaka u odnosu na konkurenciju. Ako je prisutno dobro hlađenje i raspoređivanje topline to može biti značajno.

 

Na žalost pod opterećenjem uobičajeni referentni hladnjak poprilično je glasan

Hlađenje i snaga

Grafička kartica je snažna samo onoliko koliko to dopuštaju hlađenje i potrošnja snage. Ako ne držite svoju karticu u sigurnim radnim temperaturama, ona će umanjiti svoju brzinu takta i to može značajno smanjiti ukupne performanse.

To također može dovesti do veće razine buke jer se ventilatori brže okreću kako bi je pokušali ohladiti. Iako se radijatori uvelike razlikuju od kartice do kartice i od proizvođača do proizvođača, dobro je pravilo da se oni s većim radijatorima i s više ventilatora brže hlade. To znači da je tiša i često brže radi.

To također može otvoriti prostor za overclockanje ako vas to zanima. Dodatna oprema za hlađenje, poput većih radijatora i hlađenja s vodom u ekstremnim slučajevima mogu učiniti kartice da rade još tiše i hladnije. Imajte na umu da je zamjena hladnjaka na grafičkoj kartici mnogo složenija nego na procesoru.

Piše: A. M.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here