RAM ili radna memorija računala (”Random Access Memory”) označava prostor računala koje ono koristi za kratkotrajnu pohranu i pokretanje različitih aktivnosti. RAM je jedna od ključnih komponenti o kojima treba voditi računa prilikom kupovine novog računala. ”Dovoljna” količina radne memorije bit će jedan od čimbenika i osiguravatelja fluidnog i nesmetanog rada računala.

No, kao što znamo, postoje razlike u radnoj memoriji. Danas postoji nekoliko različitih generacija radne memorije i svaka od njih se razlikue po nekim stvarima. Nadalje, svaka generacija kompatibilna je samo s određenim računalnim sustavima i operacijskim programima. Danas se najčešće koriste ove vrste radne memorije: DDR2 (iako još rijetko i na starim računalima), DDR3 i najnovija DDR4 radna memorija. U čemu leži razlika između ovih različitih modula rade memorije i zašto je to važno znati pročitajte u nastavku ovog članka.

RAM MEMORIJA DDR4

Što uopće jest DDR radna memorija ili ”DDR RAM”?

DDR naziv kod radne memorije je nešto što neki od nas ne znaju. Možda vas to ranije nije zanimalo, možda vam ta informacija nije trebala. No budući da od viška informacija glava ne boli, dobro je znati što ovo znači.

DDR je isto kao i RAM kratica i ona znači ”Double Data Rate” (ili na hrvatskom ”prijenos podataka po dvostruko većoj brzini”). Jednostavno rečeno, ako radna memorija podatke prenosi na DDR način, to znači da ona može prenijeti dvostruko više podataka. Kao što znamo, svi podaci se na računalima računaju u obliku bitova (jedinica i nula) i svi podaci su digitalni. Satni ciklusi radnog takta mjere se količinom uključivanja i isključivanja signala kojeg procesor dobiva i šalje.

”Double Data Rate” označio je ogromnu nadogradnju u odnosu na ”SDR” ili ”Single Data Rate” radnu memoriju. SDR radna memorija imala je mogućnosti rada samo jednog satnog ciklusa (što je za današnje pojmove nemoguće sporo). Prvi DDR RAM, odnosno prvi modul radne memorije s mogućnostima rada dva satna ciklusa postao je dostupan korisnicima 2000. godine.

No i ova vrsta RAM je baš kao i SD RAM, sada zastarjela i više se i ne koristi. Danas je svaka ”vrsta” radne memorije neka od podskupina dostupnih DDR radnih memorija (DDR2, DDR3 ili DDR4). Zašto uopće dolazi do promjena ”vrsta” radne memorije?

 

Koliko RAM-a za igre

Razlike u generacijama radne memorije

Prvu vrstu DDR radne memorije naslijedila je DDR 2 i onda kasnije DDR3 i DDR4 RAM. Radi se o novim generacijama radne memorije, iste tehnologije, al is većim brzinama prijenosa i mogućnostima učitavanja podataka, kao i drugim poboljšanjima. Nadalje, gotovo svaka jedinica radne memorije, neovisno radi li se o DDR2 ili DDR4, je sličnih dimenzija.

Činjenica da se i radna memorija tijekom godina promijenila, da joj se povećala brzina i satni ciklus nije ništa nevjerojatno i čudno. Svaka računalna komponenta, od kućišta pa do tipkovnica je tijekom godina napredovala i donosi nešto što protekle iteracije nemaju. No možda se pitate ”otkud” DDR2 i DDR3 radna memorija te zašto se uopće pojavila potreba za njima.

Generacije radne memorije koje su trenutno aktualne su usko povezane s razvojem računalnih procesora i matičnih ploča. To znači kada, na primjer Intel osmisli svoj novi procesor ili novu tehnologiju procesora, za te procesore je potrebno izraditi i nove matične ploče koje će biti kompatibilne s njima. Bez kompatibilne matične ploče, procesori (a onda samim time i druge komponente) neće raditi i neće se moći iskoristiti njihov potencijal. Tu dolazimo do novih generacija radne memorije. Njih je potrebno osmisliti i staviti u opticaj zbog novih procesora. Zato su nastale DDR2, DDR3 i DDR4 RAM.

Još jedna stvar koju ovdje treba reći o radnoj memoriji jest ta da ona nije kompatiblna niti ”prema naprijed” niti ”prema natrag”. To znači da ako vaše računalo u sebi ima matičnu ploču koja je kompatibilna s DDR3 radnom memorijom, DDR2 ni DDR4 neće raditi na toj matičnoj ploči.

Koliko RAM memorije treba računalo za videoigre

DDR2 i DDR3 radna memorija?

DDR2 RAM je postala dostupna 2004. godine i premda nju danas koristi vrlo mali broj računala, ipak je prikladna za usporedbu.

Najveći napredak koji je donijela DDR2 radna memorija ogledao se naravno u povećanju satnog ciklusa rada. DDR(1) RAM omogućio je dvostruki prijenos podataka u jednom satnom ciklusu. DDR2 RAM omogućio je četverostruki prijenos podataka u jednom satnom ciklusu, čime je DDR2 RAM bila dvostruko učinkovitija od DDR RAM. DDR 3 je naravno, još brža vrsta radne memorije.

Ona dopušta čak osmerostruki prijenos za svaki satni ciklus. Sve u svemu, DDR3 radna memorija je značajno brža od DDR2 RAM, što se vidi i po mjerenju brzine izvođenja operacija. DDR 2 RAM ima raspon brzine izvođenja operacija između 400 i 1.066 MT/s (ili milijun transfera po sekundi), dok DDR 3 RAM ima raspon između 800 i 2.133 MT/s.

Potrošnja struje je još jedan važan segment. DDR 2 RAM koristi 1.8 V, dok DDR3 RAM troši manje električne energije; 1.5 V. Manja potrošnja električne energje znači da će procesor biti manje opterećen. DDR2 RAM je najčešće dolazio u obliku od 2 GB memorije (premda postoje i oni od 4 GB) po sticku, dok je neki maksimum memorije po sticku koji je na sebi imala DDR3 RAM bio 8 GB.

DDR3 i DDR4 RAM

Treća iteracija modula radne memorije puštena je u korištenje 2007. godine i danas se već smatra zastarjelom, što znači da danas velika većina računala u sebi imaju DDR 4 RAM.

DDR 4 troši još i manje energije od DDR 3 RAM; 1.2 V. Broj operacija po sekundi se također povećao i on gravira između 1.600 i 3.200 MT/s. Najčešći moduli DDR4 RAM su od 8 GB, s time da postoje i moduli od 32 GB. Neke takve prodaje na primjer tvrtka Samsung, no takvi moduli su vrlo skupi. Najčešći moduli DDR 4 RAM koje ćete pronaći u većini osrednjih i ”high-end” računala bit će onaj od 16 GB.

Micron-GDDR5X-vs-GDDR6-Specifikacija

DDR5 i DDR6 radna memorija?

Iako već prisutna kod grafičkih kartica DDR5 RAM memorija, za računala bi trebala biti puštena u prodaju već iduće godine. No, bit će potrebno neko vrijeme da DDR5 RAM postane standard. Ista stvar se odnosi i na još brži DDR6 RAM. Dotad bi nam DDR4 trebao biti sasvim dovoljan (što on danas i jest).

Piše: Z.K.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here