U kojim državama svijeta je zabranjeno, a u kojima dozvoljeno letjeti dronom? Kako je reguliran let dronom i koje zemlje još uvijek nisu regulirale letenje bespilotnim letjelicama? Kakvih se odredbi trebate pridržavati na području Europe, a što vrijedi za ostale kontinente i države svijeta?

Tržište dronova snažno se razvija posljednjih 10-ak godina, baš kao i inovacije za dronove – koje postaju sve složenije i zanimljivije. Zanimljivo, podatak govori kako je broj inovacija vezan uz dronove s 2017. na 2018. godinu porastao za čak 34% (s 7.076 na 9.485). Dakako, trend rasta inovacija u posljednje je dvije godine još izraženiji, a činjenica je da na tržištu imamo sve više kvalitetnih i multifunkcionalnih dronova.

Mnogi pojedinci dron kupuju bez prethodnog iskustva leta i bez savjetovanja s nadležnim službama i organizacijama. Letenje dronom nije nimalo bezazleno jer u velikom broju situacija – može doći od određenih nezgoda. Kako bi se broj nezgoda umanjio ili u potpunosti spriječio – mnoge su države donijele razne regulative kojima ograničavaju korištenje dronova.

Nedavno je predstavljeno vrlo zanimljivo istraživanje u kojem je navedeno kako kontinenti i gotovo sve svjetske zemlje reguliraju (ili ne reguliraju) upravljanje bespilotnim letjelicama. Prema tom istraživanju Hrvatska se nalazi negdje u sredini po regulacijama u Europi, a istraživanje je pokazalo da Slovenija ima vrlo stroge zakone po pitanju leta dronom. O svemu više saznajte u nastavku teksta:

Prvi let dronom davne 1917. godine

Iako ovo možda zvuči kao nevjerojatan podatak, no prvi let dronom ostvaren je davne 1917. godine. Kao što to obično biva, prve bespilotne letjelice osmišljene su od strane vojske – koja uglavnom predvodi razvoj mnogih tehnoloških inovacija. Prvi dronovi bili su pomalo nezgrapni, a razvijeni su od strane Britanije i SAD-a za vrijeme Prvog svjetskog rata. Britanski Aerial Target poletio je u ožujku 1917. godine, dok je američki Kettering Bug svoj prvi let imao u listopadu 1918. godine. Bili su to zapravo prvi pokušaji kreiranja bespilotne letjelice, koji su se iznenađujuće pokazali funkcionalnima – ali ipak nisu korišteni u ratu.

Današnje bespilotne letjelice nešto su sasvim drugačije, a ono što ih u velikoj mjeri razlikuje od tih pravih pokušaja jest – široka pristupačnost i niska cijena. Danas dron možete nabaviti već za manje od 500 kuna, dok ćete za onaj nešto kvalitetniji morati izdvojiti nekoliko tisuća kuna. Ipak, istinski kvalitetni i upotrebljivi dronovi cjenovno se kreću iznad 10.000 kuna, a kod profesionalnih dronova (npr. za snimanje video materijala) cijene se kreću i do više tisuća eura.

Krećete li tek u svijet dronova poprilično je izgledno da ćete se odlučiti za neku jeftiniju verziju drona jer ne želite u nekoliko početničkih letova razbiti 10-ak i više tisuća kuna. Dakako, prije samog letenja dronom bilo bi dobro odslušati predavanja na temu upravljanja dronovima, kao i položiti potrebne ispite kod nadležnih službi. Naime, let dronom u mnogim je područjima ograničen i strogo definiran – a to ne možete znati bez intenzivne edukacije o dronovima. Istraživanje koje smo spomenuli u početku jasno pokazuje kako gotovo pa svaka zemlja Europe i svijeta ima neka svoja pravila za let dronom – kojih se piloti dronova moraju pridržavati.

Nedorečeni zakonodavni okviri

Bez obzira na činjenicu da je od prvog leta dronom prošlo više od 100 godina, mnoge zemlje još uvijek imaju popriličan “nered” u regulaciji letenja dronovima. To nas nimalo ne treba zbunjivati s obzirom na to da je popularnost dronova počela rasti tek prije 10-ak godina, ali i da se tržište užurbano razvija – što zakonski okviri ne mogu u potpunosti ispratiti. Tako danas imamo mnoge regulative koje nisu jedinstvene pa samim time dodatno zbunjuju pilote dronova. Ipak, da bi se postigla maksimalna sigurnost zračnog prometa od iznimne je važnosti da piloti letjelica poznaju zakonske propise područja u kojem lete i da znaju kako kvalitetno i sigurno upravljati dronom.

Neke su svjetske zemlje poprilično “liberalne” po pitanju letenja dronovima pa dozvoljavaju gotovo sve što pilot drona može zamisliti. S druge strane imamo potpuno “zatvorene zemlje” u kojima nije dozvoljeno letjeti dronom. Također, postoji još uvijek ogroman broj zemalja u kojima let dronom ni ne postoji kao stavka u zakonodavstvu pa samim time te zemlje nemaju nikakve regulacije letenja dronovima. Dakako, tu su i mnoga druga prilagođena pravila koja se razlikuju od zemlje do zemlje – negdje se smije letjeti van vidnog polja dok je negdje to zabranjeno, negdje su maksimalne dozvoljene brzine leta veće negdje manje, itd. U tom “kaosu” razno raznih pravila istraživači su uspjeli na jednom mjestu okupiti više-manje precizne regulative prema državama i kontinentima.

Istraživanje je napravljeno od strane organizacije Surfshark, a obuhvatilo je čak 210 svjetskih zemalja. Prvenstveni fokus bio je na analizi zakonodavnog sustava svake od navedenih država, a korišteni su razni izvori poput: UAV Systems International, UAV Coach, Library of Congress US, RAND Corporation, itd. Rezultati istraživanja nisu nimalo iznenađujući jer jasno pokazuju kako se pravila značajno razlikuju od države do države. Ipak, zaključeno je kako većina zemalja bespilotno letenje regulira tako da se pilotima jasno predstavi što je dozvoljeno, a što nije dozvoljeno raditi prilikom leta dronom.

novi-gopro-dronovi-karma

Više od 143 zemalja regulira letenje dronom

Od 210 zemalja koje su obuhvaćene velikim istraživanjem, pokazalo se kako najmanje 143 zemlje reguliraju letenje dronom. Podatak nije u potpunosti preciziran jer radi se o velikom i zahtjevnom istraživanju kod kojeg je moguće određeno odstupanje od stvarne situacije. Prvi razlog je što se neke zemlje užurbano prilagođavaju novo nastaloj situaciji pa podatak od dana istraživanja više možda nije relevantan. Drugi razlog je nešto teže razumijevanje zakonskih odredbi pojedinih država – pa samim time nije u potpunosti jasno reguliraju li i kako letenje dronovima. Bilo kako bilo, najmanje 143 svjetske zemlje reguliraju na određeni način letenje bespilotnim letjelicama.

Analizom prikupljenih podataka u Surfsharksu došli do zaključka kako regulative država mogu podijeliti u 6 značajnih grupa. Prva grupa su zemlje kod kojih je letenje u potpunosti zabranjeno. Zatim je tu grupa zemalja u kojima je letenje dozvoljeno u značajno ograničenim uvjetima, a tu su i mnogobrojne zemlje kod kojih je let dronom dozvoljen samo u vidokrugu pilota. Nešto otvorenije su zemlje kod kojih je let dronom dozvoljen i izvan vidnog kruga osobe, a postoje i zemlje kod kojih je moguće raditi apsolutno sve što vam padne na pamet – bez ikakvih letačkih ograničenja.

Europa poprilično otvorena prema letenju dronovima

Istraživanje je pokazalo kako je Europa kontinent s najotvorenijim pristupom letenju dronova. Naime, podaci pokazuju kako čak 27% europskih zemalja dopušta pilotima neograničeno letenje bespilotnim letjelicama. Zanimljivo, Europa je ujedno kontinent na kojem je definirano najviše preporuka za letenje od strane nacionalnih zakonodavnih institucija. Iako su ova dva podatka međusobna suprotnost, činjenica je da su zakonodavni okviri u Europi poprilično otvoreni prema svim pilotima koji žele letjeti dronovima.

Prema podacima dobivenim istraživanjem, Hrvatska se nalazi negdje u sredini europskog prosjeka – gdje je dozvoljen let dronom unutar vidnog polja. Uz nas, let dronom unutar vidokruga dozvoljen je još i u Italiji, Slovačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Norveškoj, Crnoj Gori, itd. Mnoge nama bliske zemlje, poput Mađarske, Austrije i Švicarske imaju potpuno liberalne zakone pa se u tim zemljama može neograničeno letjeti dronovima. Njemačka, Poljska, Češka, Francuska, Španjolska, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo i još nekolicina drugih zemalja imaju također nešto otvoreniji pristup kod kojeg je moguće letjeti dronom i van vidnog polja pilota. Prema podacima istraživanja, nama susjedna Slovenija je vrlo stroga po pitanju letenja dronom, dok je primjerice Srbija u potpunosti otvorena za pilote dronova. Zanimljivo, Bosna i Hercegovina, Albanija i Bjelorusija označene su kao zemlje u kojima let dronom nije zakonski reguliran.

Prema svim gore navedenim podacima, vidljivo je kako u velikom dijelu Europe možete letjeti dronom barem unutar vidnog polja, dok su u mnogim zemljama te ovlasti još dodatno proširene. Dakako, prije nego li krenete letjeti dronom u nekoj europskoj zemlji trebali biste provjeriti na službenim stranicama i sa službenim osobama – kako je reguliran let i trebate li prijavljivati svoj let dronom. Kod manjih dronova često je moguće letjeti bez potrebe za prijavom letova, dok se kod većih dronova let obavezno mora prijavljivati. Sve to saznat ćete u nadležnim službama zemlje u kojoj želite letjeti dronom – a kvalitetnim informiranjem izbjeći ćete potencijalne probleme i kazne.

gopro-drone

Sjeverna i Južna Amerika također otvorene za pilote dronova

Sjevernu i Južnu Ameriku uvijek je pomalo nezahvalno gledati kao cjelinu jer ta se dva kontinenta poprilično razlikuju po svojoj gospodarskoj situaciji, ali i po pitanju stila života. No, po pitanju letenja dronovima oba su kontinenta poprilično otvorena i u velikom broju zemalja zapravo je dopušteno letenje dronovima.

Što se konkretno Sjeverne Amerike tiče, nalazi se iznad prosjeka po postotku zemalja koje dopuštaju ograničen let bespilotnom letjelicom izvan vidokruga pilota. Dakako, podatak da je dozvoljeno letenje van vidokruga ne bi nas trebao iznenaditi jer je SAD jedna od predvodnica razvoja inovativnih rješenja za dronove. Spomenuti ćemo ovdje velike kompanije poput Amazona, Walmarta i DHL-a koje već godinama razvijaju svoje sustave dostave robe dronovima – koji će se sasvim sigurno uskoro naći u širokoj upotrebi. Samim time, zakonska podrška važna je za razvoj usluga budućnosti – a na području Sjeverne Amerike takve podrške ne manjka.

Južna Amerika satkana je od mnogih zemalja koje imaju poprilično različite poglede na svijet. No, unatoč tome podaci govore kako je u čak 67% zemalja Južne Amerike dozvoljeno letenje bespilotnim letjelicama u vidokrugu pilota te letjelice. Zanimljivo, to je zapravo najveći postotak uspoređujemo li kontinente po tom segmentu. Također, vrlo je zanimljiv podatak da je jedino u Gvajani dozvoljen let dronom izvan vidnog polja pilota, a također će vas možda iznenaditi podatak da ni u jednoj državi Južne Amerike let dronom nije zabranjen.

Zemlje Istoka sa zabranama letenja dronova

Za razliku od Europe i dviju Amerika kod kojih je letenje dronom postala svakodnevica mnogih entuzijasta i stručnjaka, nešto su stroži zakoni u Istočnim zemljama. Područje Srednje Azije i Bliskog Istoka ima mnogobrojne zemlje koje su zabranile let dronom, a prema prikupljenim podacima postotak takvih zemlja sa zabranom iznosi 21 posto. Na području čitave Azije postotak zabrana kreće se oko 15%, a gotovo da ni nema zemalja u kojima je dozvoljen let drona van vidokruga osobe koja upravlja dronom.

Zabrane letenja dronom posebno su aktualne u ratom pogođenim zemljama, što i nije suviše čudno. Naime, moderno vojno naoružavanje danas se u velikoj mjeri oslanja na bespilotne letjelice pa bi se u slučaju ukidanja zabrana letenja dronovima – mogao uvući dodatni strah među građane. Naime, u ratom pogođenim zemljama nije ugodno vidjeti da nešto leti po zraku – i samim time dozvole za pilotiranje dronom ne dolaze u obzir. Među državama u kojima je letenje dronom izričito zabranjeno svakako vrijedi istaknuti Iran i Irak, a zanimljivo je da se među tim zemljama nalaze Kuba i Kuvajt.

Dio Istočnih zemalja omogućio je samo eksperimentalnu vožnju bespilotnih letjelica pa takva tehnologija nije pristupačna široj masi ljudi. S druge strane imamo Afriku u kojoj više od polovice zemalja nema uopće definirano ništa o letu dronovima u zakonodavstvu. S obzirom na relativno siromaštvo u zemljama Afrike podatak o nereguliranju letenja dronovima nije iznenađujuć. Ista je situacija i u Oceaniji, gdje je čak 56% država bez jasnih zakonskih smjernica o korištenju dronova.

dron

Letenje dronovima pod sve većim nadzorom

Porast broja dronova i pilota malih letjelica natjeralo je mnoge zemlje da uspostave vlastite zakonske okvire kako bi se jasno definirao zračni promet na određenom području. Kao što smo mogli vidjeti iznad u tekstu, svaka zemlja ima neki svoj pristup regulaciji letenja dronovima – što dodatno zbunjuje pilote dronova. S druge strane, ti piloti se moraju pridržavati svih zakona koji vrijede u području letenja – kako bi bila postignuta maksimalna sigurnost u zračnom prometu, ali i kako bi se izbjeglo novčano kažnjavanje.

Jasno definiranje zakonskih okvira i sve veći broj letova dronovima – potiče i sve veću kontrolu letenja dronovima. Prije koju godinu mogli ste bez problema letjeti dronom bez da za to snosite ikakve sankcije, no danas je situacija drugačija. Letovi dronom se moraju prijavljivati, piloti trebaju proći potrebne edukacije – a cijeli je sektor dobrano reguliran. U tome nema ništa loše jer potrebna je vrsna kontrola zračnog prometa.

Planirate i uskoro letjeti dronom u Hrvatskoj ili nekoj od svjetskih zemalja – svakako se pridržavajte svih regulativa i zakona. Pojačan nadzor zračnog prometa sve češće hvata neželjene letjelice u zraku, a piloti dobivaju novčane (i zatvorske) kazne. Daljnjim rastom tržišta, kontrola prometa dronova bit će sve važnija – a na vama je da letite dronom usklađeni sa svim zakonskim odredbama.

Piše: M.Ž.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here