Svima je jasno kako Äe se transport ljudi i robe u buduÄnosti jako izmijeniti. DapaÄe, ta buduÄnost dolazi brĆŸe neo ĆĄto moĆŸemo zamisliti, pa veÄ danas naĆĄim prometnicama voze automobili na elektriÄni pogon, ali i oni autonomni koji viĆĄe ni ne trebaju vozaÄa. No, uz modernizaciju automobila, tu su i razni drugi inovativni naÄini prijevoza, poput leteÄih taksija, leteÄih automobila, dronova, itd. Sve u svemu guramo velikim koracima naprijed, a jedan straĆĄan korak mogao bi biti i puĆĄtanje u promet Hyperloop-a.
Hyperloop One je koncept prijevoza koji bi trebao spajati gradove, a voĆŸnju izmeÄu istih vremenski drastiÄno smanjiti. Radi se o konceptu u kojem vozilo lebdi u vakuumu, zahvaljujuÄi magnetskoj levitaciji, a postiĆŸe velike brzine. Prva staza za Hyperloop gradi su u pustinji Nevada u SAD-u gdje se provode i prva testiranja ovog sustava.
Ovih je dana i sluĆŸbeno testirano vozilo koje Äe voziti Hyperloop-om. Prema informacijama, provedena je prva faza testiranja u kojoj je cilj bio dostiÄi brzinu od 100 kilometara na sat. Druga faza koja bi trebala uslijediti uskoro imat Äe za cilj postizanje brzine od 400 km/h.
Hyperloop One mogao bi u potpunosti promijeniti naÄin na koji percipiramo voĆŸnju. Naime, iz same kompanije su najavili kako je ovo prvi puta unutar sto godina da je predstavljen novi naÄin transporta. Nakon ovih testiranja, bit Äemo puno pametniji i moÄi Äemo sa sigurnoĆĄÄu tvrditi kako Äe ljudi u buduÄnosti putovati puno brĆŸe, ali i sigurnije.
PiĆĄe: M.Ćœ.
Eto, napokon, prave teme za raspravu.
ĆĄteta ĆĄto je tekst kratak i ĆĄto moraĆĄ kopati po web-u za ĆĄture informacije.
sad mislim: zaĆĄto tako neĆĄto ne bi bilo predviÄeno u projektu za peljeĆĄki most (npr.), dakle, da se ostavi prostor i za neĆĄto ĆĄto je vrlo vjerojatna bliska buduÄnost. ovako Äe se i za to morati dodatno investirati “od nule”.