Vrlo vjerojatno već i vrapci na grani znaju kako 25. svibnja na snagu stupa GDPR (Opća Uredba o zaštiti podataka). To je uredba koja sa sobom nosi mnogo novosti za sektor IT poslovanja, posebice za one koji čuvaju podatke.

Puno će se više pažnje sada trebati usmjeriti na pravilno čuvanje podataka, uništenje istih, ali i sto tako i dobivanje privola za korištenje određenih podataka. Iako u teoriji to znači kako će osobni podaci korisnika biti sigurniji, u praksi se pokazuje kako je ovako napisan zakon teško implementirati i mnogi će zbog toga imati problema.

Jedna od vijesti koja se proširila ovih dana je obustavljanje poslovanja HROK-a, odnosno Hrvatskog registra obveza po kreditima. HROK je institucija koja se bavi rukovanjem podacima o kreditnim obveznicima i koje je do sada bankama ustupala podatke o tome da li je neki klijent koji želi podići kredit već zadužen negdje u drugoj banci.

No, prema novom GDPR pravilniku, dijeljenje takvih podataka sada više neće biti moguće jer postoji nekoliko pravnih prepreka da bi se ti podaci mogli javno davati drugim bankama. Iako će se mnogi korisnici možda poveseliti kada čuju takvu informaciju, stvarnost je puno kompliciranija.


Klijent koji će sada ići dizati kredit u banku, morati će samostalno probaviti papire u kojima se tvrdi kako nije zadužen niti u jedno drugoj banci. Konkretno, kada ćete se pojaviti na šalteru neke banke, službenik će vas uputiti da obiđete ostale banke te iz svake od njih donesete izjavu kako tamo niste u dugovanjima ili nemate aktivan kredit.

Ovo će u krajnjoj liniji jako zakomplicirati život svima koji žele podizati kredit jer će trebati utrošiti puno vremena na lutanje od šaltera jedne banke do šaltera druge banke, a sve kako bi se nabavio komad papira.

HROK je procijenio kako im je isplativije ugasiti svoju uslugu nakon pojave GDPR-a, nego se pokušati uskladiti s navedenim zakonom. Komplicirani postupak vrlo vjerojatno donio bi mnoštvo problema, ali i velika novčana ulaganja. Pitanje koje ostaje za kraj jest, da li će se i neke druge institucije odlučiti na zatvaranje i jesmo li uvođenjem zakona o zaštiti osobnih podataka stvorili dodatne probleme i vratili se korak unatrag?

Piše: M.Ž.

1 komentar

  1. E sada hoće li naši podaci biti obrisani ili?
    Imao sam dvije neugodnosti zbog tih skupljanja informacija među bankama. Oni bilježe sitne detalje o nama da sam ostao šokiran.
    Nisam mogao ostvariti neku pogodnost u jednoj banci zato što sam osoba od “rizika”??? Nakon pola sata neugodnosti gdje su bankari morali zvati i nadređenu osobu da shvate zašto sam ubilježen kao osoba od rizika, ispostavilo se da sam nekada bio član jedne stranke. I to je zaista zadiranje u privatnist i ne bitno za banke!
    Dok je druga neugodnost što me jedna banka greškom gotovo ovršila, srećom vratili su mi sredstava, odblokirali račun i ispričali mi se. Ali je informacija ostala zabilježena da sam “nepoželjna osoba” za kredite. Niti kriv niti dužan.
    I veselim se kraju zadiranja u privatnost. Živio GDPR 🙂

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here