Iako je Bitcoin bio “prvorođena valuta” u svijetu kriptovaluta, sada se suočava s ozbiljnom konkurencijom od Ripplea i Ethereuma, na što je upozorio Bloombergov “Intelligence” analitičar Mike McGlone. Povrh svega, on je sada “ugrožen” i od strane vlastite obitelji.
Kako sve više i više ljudi trguje i koriste kriptovalute, prirodno je da se valute prilagođavaju tržišnoj potražnji. Koja god kriptovaluta postiže rast svoje vrijednosti i donosi najveće prinose, direktno ovisi o popularnosti takve valute na tržištu.
Stoga je logično da je Bitcoin, kao prva kriptovaluta i dalje vodeća po popularnosti, međutim prema nekim analitičarima sada dolazi situacija da ga preteknu nove i “brže”, kriptovalute poput Ripplea i Ethereuma. Problem s bitcoinom bi mogao postati baš ta njegova dugovječnost, jer kao prvorođena kriptovaluta ona i stari, stoga bi mogla i ostariti.
Jer dolazi nam mnoštvo novih kriptovaluta koje brže obavljaju cjelokupnu proceduru s novim i poboljšanim generacijama tehnologije. Sada, bitcoin postaje stari vjerni “pas”. Zašto? Stvar je u tome da nove kriptovalute donose i neka nova rješenja i procese stvaranja koje uvelike pospješuju ideje i tehnologije samih kripto valuta. Međutim popularnost je još uvijek, faktor broj jedan kod odabira kriptovalute, što svakako ide u prilog Bitcoinu.
Gotovo svi znaju za njega, uspoređuju sve kriptovalute prema njemu i drže ga kao nekakav etalon u području kriptovaluta. Njegova upotreba je najveća jer ga svi koriste za glavne transakcije preko različitih platformi. Međutim, i konkurencija jača, sa kriptovalutama poput Ethereum i Ripple i mnogim drugim Altcoinovima na tržištu, toliko se nagomilalo konkurencije da je Bitcoin dobio konkurenciju čak i u vlastitom nazivu valuta.
Mogu li zaista Bitcoin Cash ili Bitcoin Gold ugroziti Bitcoin?
Kao što manje više svi znamo, došlo je do velikog pada 16. siječnja za većinu kriptovaluta. Blockchain na kojem je napravljen i distribuiran Bitcoin, služi kao kriptografski potpisana knjiga, koja omogućuje praćenje i provjeru plaćanja bez centraliziranog autoriteta. “Glavna knjiga” se povezuje sa svim računalima koja svojim izračunima na kraju i stvaraju bitcoin. Preko istog kriptiranog pristupa mogu se provjeriti i sve vrste transakcija.
A sada dolazimo do njegovog “starosnog problema”. Problem sa Bitcoinom je taj, što je cijela tehnologija izuzetno spora. Dok jedna kartična kuća poput Visa kartice može obrađivati i do 1700 transakcija svake sekunde, naš popularni Bitcoin može obraditi samo sedam u istom vremenskom periodu. Zato korisnici često imaju problema s transakcijama koje mogu trajati oko 10-tak minuta ili čak više sati, da bi napravili konačnu obradu.
Bitcoin Cash i Bitcoin Gold su sasvim drugačije priče. Bitcoin Cash su pokrenuli Bitcoin rudari i programeri koji su razmišljali o budućnošću kriptovaluta unaprijed i njihovim mogućnostima nadogradnje, kako bi za razliku od klasičnog Bitcoina bili mnogo jednostavniji i učinkovitiji za transakcije. Slična stvar je i sa Bitcoin Goldom, iako je stvoren pomoću iste tehnologije, Bitcoin Gold se razlikuje od Bitcoin Casha na određene načine, uključujući i njegovu distribuciju.
Bitcoin Gold je nastao od strane direktora tvrtke LightningAsic iz Hong Konga, g. Jack Liao, koji je otvoreno kritizirao stanje bitcoin rudarstva, tako je prvi put u srpnju prošle godine objavio ideju o Bitcoin Goldu. Inače njegova tvrtka LightningAsic prodaje opremu za rudarenje kriptovaluta, uključujući i GPU-ove, hardver na koji se oslanja cjelokupna proizvodnja kriptovaluta pa tako i Bitcoin Gold.
Bilo kako bilo, ove nove verzije najpopularnije kriptovalute su nastale u dobroj namjeri, kako bi uključivale mogućnosti bržih transakcija i pružile nove mogućnosti ulaganja i najvjerojatnije ne bi trebale nepovoljno utjecati na glavni Bitcoin, koji je još uvijek daleko najpopularniji od svih kriptovaluta na tržištu.
Piše: D.Ž.
Sve je to u redu, tehnologija, napredak, ulaganje, kocka, burza, ovisnost, pohlepa, svatko odgovara za sebe. Ali kako se rudarenje širi, zahtjeva puno električne energije, već sada rudarenje troši energije više nego Hrvatska. Sada imamo jedan paradoks, svi pazimo na potrošnju energije, države imaju problem kako doći do više el. energije, uništišmo prirodu.
Bukvalno ispada da rudarimo ugljen i naftu, palimo ih u elektranama radi struje, da bi smo rudarili etereum. Koja je tu stvarna vrijednost kriptovaluta, vrijedi li toliko?
Sada izmišljamo virtualnu stvarnost, blockchain, virtualne valute itd. Trošimo neophodne resurse radi pohlepe. Shvaća li netko gdje će to završiti? Pitati će se naša praunučad kada budu drvo vidjeli samo u virtualnoj stvarnosti.