Blockchain nije baš riječ koju svatko razumije, kao što su cloud computing ili Internet of Things. Naravno, govorimo o tehnički osviještenim osobama. Blockchain je nešto što tek dolazi i što će postati uobičajeno kroz par godina, no sada je pravo vrijeme za naučiti što Blockchain jest, kako funkcionira i kako ga iskoristiti za izgradnju Dapps-a (engl. Decentralized applications).

Također, to nije nešto što možete vidjeti ili opipati. Ali kada dođemo do digitalnih transakcija – bez obzira radi li se o novcu, dobrima ili nečem trećem – Blockchain je odgovor na pitanje: “Da li možemo kolektivno vjerovati onome što vidimo na Internetu?”.
Svake godine sve je više funkcionalnosti na Internetu koje nam olakšavaju život. Koristimo online banking, kupujemo knjige i odjeću online, kupujemo namirnice koje nam web trgovine dostavljaju na kućnu adresu, predajemo zahtjeve za dokumentima koji nam trebaju itd.

Zamislite Blockchain kao “knjigu” u koju će se sve to zapisati u realnom vremenu. Kupili ste knjigu? Super – knjiga vam stiže na kućnu adresu, ali tu transakciju ćemo zapisati i u Blockchain. Zatim ćemo te podatke kriptirati, povezati u blockove, a blockove u lanac. I tako za sve transakcije koje se odvijaju u online svijetu.

Blockchain je upravo to što smo rekli – baza podataka (op.a. u malo drugačijem obliku nego “standardna baza podataka”), ali ju je nemoguće unazad mijenjati i svima je dostupna. Nju uvijek možete pročitati, verificirati i zapisati u nju, ali ono što je zapisano se ne mijenja. Pošto je distribuirana, nema “single point of failure” i nije ju moguće hakirati ili koruptirani da ona postane nedostupna.

U blockchain se može zapisati sve – od transakcija do vlasništva nad nekretninama …

Praktički svaka osoba koja ima pristup Internetu bi morala moći biti “node” (čvor) u mreži i imati sve podatke kod sebe i zato je Blockchain tehnologija idealna za praćenje mnogih digitalnih transakcija. Sve se zapisuje i svi imaju sve podatke. Tako se stvara transparentna baza podataka koja prati određeni aspekt života ili određene transakcije.

Prvi subjekti koji bi ovo trebali prihvatiti su banke i financijske institucije. Nažalost, oni se još uvijek odupiru tome no neće moći još dugo. Zatim tu su velike kompanije poput IBM-a i Microsofta koji su već prihvatili ovu tehnologiju i eksperimentiraju s njima, koriste svoje custom Blockchain tehnologije, pokušavaju vidjeti gdje će se ova tehnologija moći primijeniti i slično.

S druge strane, mnogi IT startupi također pokušavaju vidjeti gdje će se Blockchain moći koristiti, te su već počeli raditi aplikacije za praćenje dijeljena glazbe, prodaju dobara, pa čak i za prodaju marihuane. U svakom slučaju, potencijal Blockchaina je ogroman i nešto što biste trebali naučiti ako želite biti konkurentni u svijetu u idućih 5-10 godina jer će potražnja za stručnjacima ovog tipa biti ogromna!

 

S druge strane Bitcoina

Blockchain možemo gledati i kao strukturu podataka koja omogućava Bitcoinu i ostalim coinovima (npr. Ethereumu, Dashu, SiaCoinu …) da budu anonimni, kriptirani, decentralizirani i nepromjenjivi na globalnoj razini. To nije baš neka tajna tehnologija koja se krije iza njih, nego odlična transparentna tehnologija koja je dovela Bitcoin i ostale coinove tu gdje jesu. I ta tehnologija će promijeniti svijet, kao što ga je promijenio i Internet.

31. listopada 2008. Godine, osnivač Bitcoina i još uvijek nepoznata osoba – Satoshi Nakamoto (to je pseudonim) – je objavila rad u kojem je objasnila koncept Blockchaina i peer-to-peer digitalnih transakcija kojeg je nazvala Bitcoin. Par mjeseci kasnije, početkom 2009. je Bitcoin i ugledao svijetlo dana.

Jedan od ljudi koji je prvi počeo proučavati i razvijati Blockchain i aplikacije na njemu je Jeff Garzik. Garzik je sada CEO i suosnivač mnogih IT startupa koji se bave dotičnom tehnologijom, a njegova firma Bloq je izuzetno uspješna i poznata. Također, nedavno je izabran i za predsjednika odbora The Linux Fundation i prvi je čovjek s pozadinom u svijetu Blockchaina.

Jeff Garzik

Zašto je on zanimljiv? Zato što je među prvima uvidio prednosti koje Blockchain nudi, mada je tada radio (2010.) za poznatu kompaniju Red Hat i uvijek su ga zanimale digitalne trnskacije, digitalno poslovanje i slične stvari. Kasnije je rekao da je razmišljao kako bi bilo super napraviti decentralizirani PayPal, mada su sličnu ideju imali i osnivači PayPala – Elon Musk i Peter Thiel.

Video u kojem Jeff Garzik priča o Bitcoinu možete pogledati ovdje. Ipak, treba razlikovati Blockchain od Bitcoina. Garzik je Bitcoin opisao kao živi organizam koji ima svoje slojeve kao i svaki drugi softver. Pogledajte video i vidjet ćete o čemu priča. Vrlo je zanimljiv!

 

Blockchain za početnike

Znači, skraćeno – Blockchain je distribuirana baza podataka koja se može iskoristiti za mnoge aplikacije, a između ostalog, na Blockchainu leži i najpopularnija kriptovaluta Bitcoin. No, u pozadini je to obična baza podataka koja se sastoji od povezanih blokova (koji sadrže podatke o transakcijama) koji tvore lanac i koji nije moguće unazad mijenjati. Sada kada to znamo možemo krenuti dalje s detaljima kako Blockchain radi i od kuda krenuti ako vas zanima ova tehnologija.

 

Ljude koje zanima Blockchain mnogo puta odbije njegova kompleksnost, ali zapravo osnovni koncept je vrlo jednostavan i univerzalan. Imamo određene informacije za koje ne želimo da im netko pristupa, čita ih ili mijenja, jer na Internetu sve može biti hakirano. Blockchain nam daje određenu sigurnost i ono što je jednom zapisano ne može se mijenjati, a zapisat će se samo ono što je verificirano i što slijedi određena pravila.

Satoshi Nakamoto je u radu kojeg smo već spomenuli opisao kako se stvaraju blokovi (rudarenjem) i kako se povezuju jedan s drugim kroz cijelu decentraliziranu mrežu. Svaki node u mreži može sudjelovati u stvaranju blokova, verificiranju svake transakcije i tako dalje. Samim time dobivamo “trustless” mrežu (op.a. Mrežu koja nema centralni autoritet) koja se zasniva na Proof-of-Work modelu i koja rješava problem “dvostrukog trošenja” novca.

Ako je sustav “trustless” to ne znači da mu ne možete vjerovati. Naprotiv – baš zato što se svaka transakcija verificira kroz proof-of-work, ne treba nam centralni autoritet koji će reći da je nešto istinito ili nije. Što je PoW pročitajte ovdje.
Od kuda dolazi PoW? Od minera, odnosno node-ove koji verificiraju transakcije i zapisuju ih u blokove.

U knjizi iz 2016. Godine – “Blockchain Revolution: How the Technology Behind Bitcoin Is Changing Money, Business, and the World” – autori Don i Alex Tapscott su jednostavno objasnili cijeli ovaj model i preporučujemo vam da pročitate dotičnu knjigu.

Bitcoin i druge digitalne kriptovalute se ne spremaju u datoteku tko zna gdje; one se spremaju kao transakcije u Blockchainu kojeg možete zamisliti kao globalnu distribuiranu bazu podataka. Ona leži na mreži ljudi / čvorova koji verificiraju svaku transakciju prije nego ju zapišu u blok. Svaki Blockchain je i mora biti distribuiran, te ga pokreću volonteri diljem svijeta. Ne postoji centralna baza koju je moguće hakirati. Uz to, Blockchain je javan i svako mu može pristupiti u svako doba dana i noći, ali je Blockchain ujedno i kriptiran. On koristi javne i tajne ključeve kako bi održao virtualnu sigurnost.

Ipak imajte na umu da ništa nije nemoguće hakirati. Sigurnost Blockchaina se temelji na kriptiranju, ali i tome što je distribuiran. Žrtve najvećih hakiranja u svijetu kriptovaluta, Mt. Gox i Bitfinex, su hakirane jer su pokušale centralizirati nešto što je decentralizirano. Ethereum je također bio hakiran i imao je određenih sigurnosnih incidenata. No sve to je hakiranje ustanove ili aplikacije koja leži na blockchainu. Sam Blockchain nije hakiran niti ga je moguće hakirati

Ako vas zanima ova tematika, možemo vam preporučiti nekoliko fantastičnih knjiga:

 

Piše: B.P.

Komentiraj