Vrlo je vjerojatno da je velik broj vas barem čuo za Gorilla Glass. Radi se o tehnologiji čija je prvenstvena namjena zaštita stakla na zaslonima mobilnih uređaja od različitih stvari koje mogu uzrokovati oštećenja poput ogrebotina i sličnog.
Iako je većini korisnika pojam Gorilla Glass vjerojatno poznat iz razloga što se ova tehnologija koristi u zaštiti zaslona mobilnih uređaja, malo manje je poznato da se Gorilla Glass koristi i u zaštiti drugih uređaja i za neke druge namjene. U nastavku ćemo nešto detaljnije reći o tome što je točno Gorilla Glass, čemu točnije služi i na koji način štiti uređaj od oštećenja kao i koje su razlike između različitih verzija Gorilla Glass-a.
Što je uopće Gorilla Glass?
Gorilla Glass je razvijen od strane tvrtke koja se zove Corning Inc., a radi se o vrsti staklene legure koja je izrađena od materijala koji se zove alkalijev aluminij-silikat. Radi se o materijalu koji nastaje spajanjem aluminija, silikona i kisika u jedno. Naravno, ovakav materijal nećete pronaći nigdje u prirodi.
Corning Inc. je s radom započeo sredinom 2005. godine i od početka svog rada tvrtka je željela osmisliti zaštitni sloj koji bi štitio zaslon od oštećenja koja mogu nastati prilikom udara, pada, grebanja i sličnog. Sama legura je iznimno lagana i tanka (debljine samo 0.4 mm).
Ipak, Gorilla Glass nije bila prva izvrsna stvar koju je osmislila tvrtka Corning Inc. Prije poznata pod imenom Chemcor, tvrtka je razvila i druge podvrste otpornih zaštitnih slojeva koji su bili korišteni u kućanstvu i čak u automobilima. Corning je u vezi pametnih telefona svoje prve ”jače” uspjehe počeo ostvarivati tek 2010. godine.
Unatoč tomu što neka ispitivanja nalažu kako su nove verzije Gorilla Glass toliko otporne da ih niti udarac čekićem neće slomiti, Gorilla Glass bez obzira na sva svoja zaštitna svojstva niti jedan pametni telefon ili tablet neće učiniti ”neslomljivim.” Puno toga ovisi o verziji Gorilla Glass-a i o nekolikoostalih čimbenika, kao što je naravno debljina. Zbog toga ćemu u nastavku nešto više reći o podvrstama Gorilla Glass zaštite i o tome u čemu je razlika između svake od njih.
Glavne razlike između podvrsta Gorilla Glass zaštite
Gorilla Glass 1
Prva verzija Gorilla Glass je bila spremna za tržište u 2005. i 2006. godini. Pravo debitiranje na tržištu prva verzija je doživjela sa iPhone 1 uređajem 2007. godine. Te godine svijet se po prvi puta upoznao sa iPhone uređajem, ali i sa novom tehnologijom zaštite zaslona koja je tada bila debela 1.5 mm i imala je oleofobični omot oko sebe koji je sve otiske prstiju i mrlje trebao svesti na najmanju moguću razinu.
Gorilla Glass 2
- nastala je druga verzija Gorilla Glass zaštite. Najveća razlika između ove i prve verzije jest što je ova verzija bila za nekih 20% tanja od prve verzije, dok je kroz različita laboratorijska istraživanja otkriveno da Gorilla Glass 2 može izdržati pritisak do čak 50 kilograma bez pucanja ili slamanja.
Te iste godine Gorilla Glass se nalazio na oko 600 uređaja. No, s obzirom da je ”dvojka” bila tanja od prve verzije, druga verzija je proizvođačima omogućila razvoj i osmišljavanje tanjih modela uređaja. I Nexus 4 i Samsung Galaxy S3 su na sebi imali Gorilla Glass 2.
Gorilla Glass 3
Treća verzija je, za razliku od druge verzije koja se više oslanjala na to da bude tanja, donijela veći stupanj zaštite. Osim toga, ova verzija je donijela i nešto što se zove Native Damage Resistance (NDR) tehnologiju koja je omogućavala da legura podnese još snažnije i ”dublje” ogrebotine bez lomova ili oštećenja. Prema izvješćima tvrtke Corning, treća verzija je mogla spriječiti i do 35% ogrebotina zaslona.
Korisnici i svijet se sa trećom verzijom Gorilla Glass zaštite upoznao na CES-u 2013. Uređaji kao što su Samsung Galaxy S4, Moto G i Moto X su na sebi imali GG3.
Gorilla Glass 4
- godine Corning je predstavio četvrtu verziju Gorilla Glass zaštitne opne koja je imala novi zadatak. Preko istraživanja tvrtka Corning je otkrila da je preko 70% uređaja trpjelo oštećenja zaslona koja su bila uzrokovana padovima, tako da je GG 4 trebala biti zaštitna opna koja bi uređajima davala dodatnu zaštitu od oštećenja koja mogu nastati prilikom padova.
Prema nekim laboratorijskim istraživanjima otkriveno je da je četvrta verzija Gorilla Glass-a čak dvostruko izdržljivija i otpornija od treće verzije. Neki od uređaja koji su na sebi imali GG4 bili su Samsung Galaxy Note 5 i ZenFone 2.
Gorilla Glass 5
Peta generacija je puštena u opticaj sa svrhom pružanja još bolje zaštite uređaja prilikom padova, tako da je peta generacija prema nekim istraživanjima i do četiri puta izdržljivija od četvrte generacije.
Prema ispitivanjima izdržljivosti od strane tvrtke Corning, GG5 je mogao izdržati pad od visine od 1.6 metara bez ikakvih oštećenja. Kao dodatak, proizvođač svojim kupcima jamči da GG5 može spriječiti bilo kakva oštećenja zaslona uređaja u slučaju da uređaj padne na iznimno tvrde površine do 1 metra visine. Galaxy Note 7 je bio prvi uređaj sa ugrađenim Gorilla Glass 5.
Ima li i moj uređaj Gorilla Glass?
Treba znati da osim Gorilla Glass zaštite postoje i druge vrste zaštitnih legura koje se mogu naći na sve većem broju uređaja. S obzirom da su neki proizvođači odlučili slijediti primjer koji je osmislila tvrtka Corning, neke od njih su odlučile osmisliti svoje vlastite zaštitne legure. Recimo, Sony je osmislio svoju vlastitu zaštitnu leguru. Jedna od sličnih zaštitnih legura je recimo Asahi Dragontrail legura koja se nalazi na velikom broju kvalitetnijih uređaja kineske proizvodnje. Postoje i zasloni koji su izrađeni od kombinacije aluminija i kristala safira.
Na službenoj internet stranici tvrtke Corning svatko može sam provjeriti ima li njegov uređaj neku od Gorilla Glass verzija. Ako vam se ne da ići na internet stranicu, a imate neki od uređaja koji je barem malo poznatiji i čije specifikacije možete lako saznati, što sa specifikacija uređaja koje ste dobili sa uređajem, što sa interneta, vrlo je lako provjeriti ima li vaš uređaj neku od Gorilla Glass zaštita.
Ako kojim slučajem i nema, to nije problem, s obzirom da je danas tehnologija zaštite zaslona uređaja puno naprednija nego što je to bio slučaj prije desetak godina kada je ova tehnologija bila tek u svom začetku.
Piše: I.H.
