Što je to CPU? Na hrvatskom jeziku se CPU jednostavno kaže procesor, no to je pojednostavljen izraz čije porijeklo seže iz složenice riječi CPU. CPU ili Central Processing Unit je glavni čip računala (pametnog telefona, konzole i svega onoga što je pokrenuto uz pomoć memorijskog čipa koji služi kao ”mozak” uređaja). CPU je, s obzirom kako se radi o glavnom čipu računala, odgovoran za cijeli jedan niz zadataka i procesa koji se odvijaju unutar uređaja.

Ono što je mozak kod ljudi to je CPU kod uređaja i ima sličnu svrhu – ”govori” im i šalje naredbe u vezi svega onoga što koja od ostalih komponenti treba činiti. Naravno, procesor ne bi mogao biti upotrebljiv niti bi mogao raditi kada na uređaju koji koristi procesor ne bi prethodno bio instaliran odgovarajući softver u kojemu će biti sadržane upute.

Koji sve uređaji unutar sebe imaju procesor(e)? Pa, najkraće rečeno- svi oni uređaji koji na bilo koji način pokreće neku aktivnost, program, aplikaciju ili ako nešto obrađuje, u sebi imaju neki procesor. Televizori su isto tako uređaji koji se koriste procesorom za obradu svojih podataka. S obzirom na to kako su današnji televizori drastično drugačiji nego oni otprije dvadeset godina, procesor je sastavni dio danas gotovo svakog TV-a.

 


AMD-Ryzen-7-CPU

Prije odvojen sada unutar jednog fizičkog čipa

U prošlosti procesor je često bio odvojen od drugih komponenti. Bio je spojen na odvojeni dio matične ploče (jer je procesor zaživio prvo na računalima, a tek na ostalim uređajima) i odande je uz pomoć odgovarajućeg programa slao naredbe drugim komponentama. Iako je i danas još uvijek slučaj, pogotovo kod stolnih računala, da je procesor i dalje odvojen dio računala, ova se praksa sve više napušta.

Uzmimo za primjer moderna prijenosna računala ili laptope. Kod laptopa se sve češće primjenjuje način sklapanja procesora i grafičkog procesora u jedan čipset koji onda budu spojeni u jednu utičnicu ili utor matične ploče. Tada imamo situaciju da i procesor i grafička kartica budu unutar jednog chipseta (grafička kartica je u tom slučaju integrirana u isti chipset kao i procesor).

Kod današnjih pametnih telefona i tableta situacija je u pogledu procesora još kompleksnija. Recimo današnji procesori u sebi imaju mnoštvo drugih procesora koji su onda zaduženi za obavljanje različitih drugih aktivnosti, kao što su obavljanje poziva, spajanje na Wi-Fi mreže i slično. Takvi višenamjenski procesori se još zovu i SoC ili ”System on a Chip”. Primjeri takvih SoC-ova su recimo Qualcommov Snapdragon 821 ili Appleov A11 Bionic.

 

Gdje se procesor uopće nalazi?

Procesor se unutar uređaja nalazi na različitim mjestima. Recimo, kod stolnih i prijenosnih računala procesor se nalazi u samome ”srcu” sustava, utaknut u matičnu ploču. Čak i kada bismo skinuli bočnu stranicu kućišta računala ne bismo mogli vidjeti procesor iz razloga što je on skriven ispod ventilatora.

Procesor se s vrlo dobrim razlogom nalazi ondje. S obzirom na količinu podataka koju svaki procesor obrađuje svake sekunde, on se pri tome zagrijava. Toplina i računalne komponente nikada nisu dobra kombinacija, a pogotovo ne kada se govori o procesoru, stoga je procesor s namjerom smješten ispod ventilatora ili bilo kojeg drugog oblika hlađenja računala.

Što se tiče samih sustava hlađenja treba reći kako su oni kod stolnih računala osmišljeni na način da ih se dosta lako može maknuti. Ovo uvelike olakšava postupak zamjene procesora ako dođe do eventualnog kvara. No, ako poželite samo tako zamijeniti postojeći procesor s jačim, to neće biti ”tek tako” moguće.

Ovisno o tome je li matična ploča vašeg računala kompatibilna s novim i snažnijim procesorima, tek tada ćete moći zamijeniti vaš postojeći s nekih boljim, bržim i snažnijim (u velikoj većini situacija vrijedi pravilo da ako mijenjate procesor koji je star 3-4 godine vrlo vjerojatno ćete trebati i zamijeniti matičnu ploču).

Kod prijenosnih računala je ovo drugačije. Na njima su procesor i hladnjak smješteni na pozicije i na način da ih je gotovo pa nemoguće zamijeniti i lagano izvaditi van. S obzirom da na prijenosnim računalima nije moguće zamijeniti matičnu ploču i sama nadogradnja procesora će biti nemoguća, stoga ako vam je sadašnji procesor kojeg imate na svome laptopu prespor ili preslab jedina alternativa je da kupite novi laptop.

 

Intel Core i7 X serija

Brzina procesora i jezgre

Procesori se najviše razlikuju po tome kakva je njihova sposobnost obrade podataka. Toga su itekako svjesni proizvođači računala stoga su tri stvari na koje svaki proizvođač računala ili procesora obraća pažnju su: model procesora, radni takt i broj jezgri.

Radni takt je izražen u gigahercima (ili nešto rjeđe megahercima). Radni takt ”ugrubo” pokazuje koliko izračuna i aktivnosti jedan procesor može obraditi u jednoj sekundi. Naravno, što je veći broj to bolje (i skuplje).

Brzina obrade podataka isto tako značajno ovisi i o tome koliko jezgri ima procesor. Razlog tomu jest taj što svaka jezgra predstavlja procesor za sebe (”procesor u procesoru”), čemu u prilog ide i to da je danas velik broj programa osmišljen na način da iskorištava veći broj jezgri procesora što u konačnici povećava brzinu obrade podataka tog programa.

Današnji procesori imaju minimalno dvije jezgre, dok je sve veći trend onaj da procesori imaju četiri, šest, osam ili čak šesnaest. Više jezgri je gotovo uvijek bolje, ali to nije pravilo. Ako program koji vaše računalo pokreće ima mogućnost iskorištavanja svih jezgri vašeg računala, a ono ima osam jezgri, u tom slučaju će vaše računalo dvostruko brže obrađivati podatke od nekog računala koji ima četiri jezgre.

Ovo najviše ovisi od aplikacije do aplikacije (recimo i danas velik broj igara ne koriste više od tri jezgre, što onda ostalih pet od osam čini nepotrebnima).

 

amd_vs_intel-cpu

Intel ili AMD?

Već više od petnaest godina na tržištu računalnih procesora (ovdje ne govorim o procesorima za pametne telefone i tablete) borbu za premoć vode dvije kompanije: Intel i AMD. Koji brand je ”bolji” i koje procesore je isplativije kupiti teško je reći.

Prednosti u vezi Intela su te što (još uvijek) velik broj igara koristi ne više od 2-3 jezgre procesora (s time da postoji sve veči broj igara koje žele iskorištavati sve jezgre procesora). S obzirom na to kako je gamerski svijet usko povezan s računalnim i kako su gameri ti koji najčešće i najviše kupuju nove procesore, situacija je takva da i u ”single core” i u ”multi core”, odnosno u zadacima koje obavlja jedna ili više jezgri procesora Intel još uvijek vodi. Naravno, ovo dolazi uz određenu cijenu, koja je kada se govori o Intelu, često puta jako visoka (procesori koji koštaju i po 8.000 kuna).

AMD je poznat po svome ”guranju” višejezgrenog obavljanja zadataka i naravno nižoj cijeni. S obzirom na to kako je i po kvaliteti u posljednjih par godina došao jako blizu Intelu, nije ni čudo na to da se veliki broj novih kupaca odlučuje za AMD-ov procesor (od kojih je Ryzen serija dosad najpotencijalnija).

ryzen 7 1700, 1700x, 1800x

 

Nadalje, zbog dugotrajne Intelove vladavine na polju procesora, velika većina laptopa je u sebi imala Intelov procesor (s kojim onda ide i integrirana grafička kartica), što je nešto na što isto treba voditi računa prilikom kupovine laptopa. Međutim u posljednje vrijeme ova situacija se polagano mjenja u korist AMD-a.

 

Kada govorimo o procesorima za pametne mobitele ili tablete tu je situacija malo drugačija i to najviše iz razloga što za njih postoji više modela procesora. Qualcomm, Huaweijev HiSilicin Kirin, Appleov A procesor te nešto slabiji MediaTek i Spreadtrum su modeli koje ćemo danas najčešće pronaći na velikoj većini pametnih telefona.

Piše: A.M.

1 komentar

  1. Intel je puno jači, ali dok se ne riješi svojih navika špijuniranja, tj. ostavljanja back door za malwere, samo AMD dolazi u obzir. Ryzen AMD je odlična serija procesora za svakog normalnog korisnika. Jedino ako netko uzima računalo samo za igre i želi najjači procesor za njega je Intel.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here